Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Hoće li biti građanskog rata u Brazilu?
Komentar dana

Hoće li biti građanskog rata u Brazilu?

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
subota, 22. avgust 2015.
U Braziliji, glavnom gradu Brazila, okupilo se nekoliko desetina hiljada demonstranata koji su protestvovali protiv vladajuće Radničke partije i protiv predsednice Brazila Dilme Rusef[1]. Protesti su se dogodili u Braziliji, Rio de Žaneiru i još nekim gradovima.

Važno je da opozicija ne miruje jer to nisu prvi protesti ove godine. U aprilu je bilo 600 000 demonstranata, a u martu čak milion. Predsednicu i njenu vladajuću Radničku partiju optužuju za navodne ekonomske probleme sa kojima se suočava Brazil, ali tu su i optužbe za korupciju. Nije jasno da li je glavna opoziciona partija organizator ovih protesta ili su i ovi protesti „spontani“, kao što su bili i masovni protesti zbog cene gradskog prevoza i navodno velikih troškova za predstojeće svetsko fudbalsko prvenstvo.

Odmah je upadljivo to da su protesti organizovani preko društvenih mreža. Možemo sada povući paralelu sa svim onim zemljama koje su nedavno bile na američkom nišanu, poput Ukrajine, u kojoj su okupljanje građana i puč organizovani preko društvenih mreža.

Kada SAD žele da unište jednu zemlju, ovo je već postao šablon - one je destabilizuju iznutra i tada koriste opoziciju kojoj su obećali „bolji život“ u rušenju legalno izabrane vlade. Po mogućstvu, najbolje je da dođe do građanskog rata, koji će potpuno uništiti „neposlušnu“ zemlju i njenu vladu.

U Libiji je izazvan građanski rat u kombinaciji sa ubačenim džihadistima. Toliko o tome da Amerika ratuje protiv radikalnog islama. U Siriji nije bilo moguće organizovati građanski rat u pravom smislu, pa su kao „opozicija“ poslužili ubačeni teroristi iz islamskih zemalja koje su saveznice Vašingtona.

Da pogodimo, sve je počelo preko društvenih mreža. One su postale najjače oružje u destabilizaciji „neprijateljskih“ zemalja. Brazil kao najjača zemlja u Latinskoj Americi i jedna od zemalja predvodnika novog svetskog poretka grupe BRIKS, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, jedna je primarnih meta Vašingtona. Amerikancima naročito smeta što je u Brazilu na vlasti levica na čelu sa Radničkom partijom predsednice Dilme Rusef.

U trenutku kada zemlje BRIKS-a, koje predstavljaju skoro polovinu čovečanstva, planiraju da uvedu zajedničku valutu i da istisnu dolar kao sredstvo plaćanja ovaj blok je postao glavni neprijatelj Zapada. SAD će pokušati da destabilizuju jednu po jednu zemlju članicu BRIKS-a po modelu tzv. obojenih revolucija, što predstavlja zajedničko ime za proteste u zemljama koje su postale američki pioni.

Naravno, ovaj sistem nije moguće primeniti u slučaju Rusije, Kine i Indije zbog specifične homogenosti stanovništva tih zemalja. U Kini je, doduše, na trgu Tjenanmen krajem osamdesetih godina pokušana destabilizacija uz pomoć studenata, ali je vlast nimalo demokratskim metodama ugušila protest u krvi. Od tada u Kini ne može da uspe nijedan pokušaj destabilizacije spolja.

Vladimir Putin je u Rusiji previše kao očinska figura svim Rusima da bi u ovoj zemlji nastala značajna opozicija čak i među mladima. Naprotiv, mladi danas u Rusiji okrenuti su patrijarhalnim vrednostima, nacionalizmu i, naravno, Putinu.

Zapad preko Ukrajine, njenog istorijskog centra, pokušava da napadne Rusiju, ali ako dođe do novog rata, što je, nažalost, neminovnost, i Rusija ne bude pasivna, Zapad ništa neće moći da uradi, ni vojno ni politički. Rusiji je neophodna samo jedinstvenost. Nažalost, nacionalno jedinstvo je ono što nedostaje Brazilu. Brazil ima suviše jaku opoziciju koja zadojena podacima o navodnim ekonomskim problemima prezentiranim na društvenim mrežama sve češće izlazi na ulice u ogromnim brojevima.

Amerikanci se nadaju i očekuju puč, a možda čak i građanski rat, koji bi bio katastrofa za Brazil, zemlju sa više od 100 miliona stanovnika. Moramo sve nade da položimo u predsednicu Dilmu Rusef i njenu mudrost i političku stabilnost i da se nadamo da ona može sprečiti Ameriku da ostvari svoje „nacionalne interese“. Inače, budućnost ove ogromne zemlje može postati vrlo neizvesna.


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner